Izvještaji Ministarstva inozemnih poslova
Podrška ljudskim pravima i demokraciji: Izvještaj za 2006.g. Američkog biroa za demokraciju, ljudska prava i rad
Bosna i Hercegovina
Neovisna država Bosna i Hercegovina sastoji se od dva multietnička entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i Distrikta Brčko. U skladu sa Dejtonskim sporazumom od 1995. godine, kojim je zaključen rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine, ustav na državnom nivou uređuje da je Bosna i Hercegovina federalna demokratska republika sa dvodomnom parlamentarnom skupštinom, ali ,također, i da entiteti imaju cijeli niz upravnih nadležnosti. U Bosni i Hercegovini su u oktobru održani opći izbori koje je zemlja sama organizirala, a međunarodni posmatrači su ih ocijenili kao slobodne i poštene. Poštivanje ljudskih prava u zemlji ostalo je na niskom nivou, iako su u nekim segmentima zabilježena poboljšanja. Ozbiljni problemi s kojima se zemlja i dalje suočava obuhvataju: smrtna stradanja od nagaznih mina, policijsko fizičko zlostavljanje, pretrpani zatvori s lošim uvjetima, neprimjeren utjecaj na sudska tijela, maltretiranje i zastrašivanje novinara, ograničenja za vjerske manjine i napade na vjerske objekte, obstrukcije manjinskog povratka, korupciju tijela vlasti, društvenu diskriminaciju žena, etničkih i seksualnih manjina i osoba sa inavliditetom, etnički motivirano nasilje, trgovinu ljudima i diskriminaciju u zapošljavanju. Ratko Mladić i Radovan Karadžić, dvojica najtraženijih ratnih zločinaca sa spiska Haškog tribunala, i dalje su na slobodi.
Strategija Sjedinjenih Američkih Država za unapređenje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini fokusirala se na unapređenja u cilju stvaranja robusnog građanskog društva kroz razvoj medija i nevladinih organizacija, izgradnju institucionalnih sposobnosti, i na nivou države i na nivou Entiteta, jačanje vladavine prava kroz unapređenje sudskog sistema, borbu protiv diskriminacije ranjivih grupa, zagovaranje vjerskih sloboda i pomoć vlastima u borbi protiv trgovine ljudima. SAD su se, također, fokusirale i na razvoj konkurentnijih i inkluzivnijih političkih procesa u kojima su se umjerene političke stranke mogu učinkovitije natjecati, posebno u kontekstu općih izbora u oktobru. Još jedan prioritet bili su napori poduzeti za veće učešće građana u političkom odlučivanju i veći odziv na glasanje.
Kako bi unaprijedili demokraciju i politički proces, najviši američki zvaničnici nastavili su odašiljati jasnu poruku o potrebi demokratske reforme i poštivanju ljudskih prava. Po prvi put nakon rata, zahvaljujući američkim naporima, predstavnici sva tri konstitutivna naroda okupili su se kako bi razgovarali o promjeni Dejtonskog sporazuma. Razgovori su rezultirali nizom reformskih prijedloga za jačanje državnih struktura u cilju efektivnijeg i efikasnijeg upravljanja državom; Skupština nije izglasala predložene reforme, iako s malom razlikom glasova, ali su ti prijedlozi doprinijeli većoj prisutnosti razgovora o potrebi demokratskih reformi u zemlji.
U toku godine su Sjedinjene Američke Države pokrenule Partnerski program građanskog zagovaranja kako bi pridonijele radu nevladinih organizacija na jačanju političkog procesa. Program je svoj rad usmjerio na podizanje političke svijesti i aktivizma u periodu prije izbora, kako bi se na taj način utjecalo da odaziv glasača na izborima bude bolji i da izborno tijelo bude informiranije. U predizbornom periodu, Program je podržao građanski pokret GROZD (Građansko organizovanje za demokratiju), najveću mrežu te vrste ikad organiziranu u zemlji koja okuplja 480 nevladinih organizacija i 3000 dobrovoljaca u preko 100 općina. GROZD je pozvao političke stranke da usvoje konkretnu političku platformu umjesto oslanjanja na slogane koje koriste u kampanji. Ukupno 500 000 građana potpisalo je Grozdovu peticiju, a 36 političkih stranaka pristalo je da, ako budu izabrane, rade na platformi. Također prije izbora, vlada SAD-a je dodijelila sredstva nekolicini NVO za obrazovanje glasača, poticanje većeg učešća običnih građana, kao i za organizaciju lokalnih monitora za praćenje izbornog procesa na skoro 3000 glasačkih mjesta širom zemlje.
Vlada SAD-a nastavila je pružati pomoć razvoju neovisnih i profesionalnih medija. Takva dva medijska projekta koja su podržale SAD, osigurala su obuku i tehničku pomoć novinarima, urednicima i vlasnicima i štampanih i elektronskih medija. U okviru aktivnosti na podizanju profesionalnih standarda novinarstava, SAD su medijskim partnerima pomogle da prežive na malom i vrlo konkurentnom tržištu kroz profesionalizaciju svog poslovanja. Osim toga, američki programi za pomoć medijima, u okviru desetomjesečnog projekta na podizanju stepena uključenosti i odaziva građana na oktobarskim izborima, podržali su 650 primjera istraživačkog novinarstva partnera iz štampe, sa radija i televizije. Podrška SAD-a uspostavljanju državnog konzorcija emitera i reklamnih agencija pod nazivom Ujedinjena medijska industrija pokazala je da rivali mogu postati saveznici, ako dijele isti ekonomski interes. Ove godine, izdavači su se isto tako po prvi put sastali i dogovorili da osnuju svoje udruženje. Medijski partneri su dobili male grantove za proizvodnju programa i članaka koji su podigli svijest o doprinosu koji daju žene, izazovima koji se pred njih postavljaju, izazovima pred manjinama i osobama sa invaliditetom i koji su promovirali toleranciju i pomirenje.
Američki programi su lokalnim novinarima osigurali obuku iz izvještavanja o specifičnim pitanjima, uključujući i teme ratnih zločina, izbora i društvene raznolikosti. Američkim sredstvima podržan je i razvoj online resursa za novinare koji izvještavaju o ratnim zločinima. U periodu prije općih izbora, SAD su osigurale sredstva za obuku novinara iz izvještavanja o izborima. Kako bi se pomoglo unapređenju profesionalnih standarda izvještavanja, SAD su finansijski podržale i program za unapređenje slobode pristupa medijima. SAD su osigurale finansijska sredstava za jačanje kapaciteta lokalnih nevladinih organizacija specijaliziranih za novinarsku obuku i podršku novinarskom izvještavanju iz etnički i na svaki drugi način raznolikih zajednica.
Prioritet SAD su ostali razvoj civilnog društva u Bosni i Hercegovini i veća saradnja između nevladinih organizacija i države, a posebno lokalnih vlasti. U toku godine, SAD su finansijski podržale program civilnog društva kojim se pomoglo NVO mrežama da provedu kampanju zagovaranja po cijelom nizu pitanja. Program je pomogao depolitizaciju sistema osnovnog školstva u Tuzlanskom kantonu kroz uvođenje direktnog izbora direktora škola, zatim je pomogao da se izvrši revizija državnih i entitetskih zakona u cilju poboljšanja položaja osoba sa invaliditetom i usvoji zakon kojim su Prokoško jezero i planina Vranica zaštićeni kao prirodni spomenici, kao i da ubijedi 32 općinska vijeća da usvoje procedure kojima je povećano učešće građana u procesu planiranja i izvršenja budžeta.
SAD su civilno društvo u BiH podržale i kroz različite obrazovne inicijative i inicijative za izgradnju institucionalnih kapaciteta. Jedan takav projekata koji su SAD finansijski podržale razvio je nastavni plan i program za predmet „demokratija i ljudska prava“ koji se uči u svim srednjim školama u zemlji. Tokom ove godine, predmet je, također, podučavan i na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i u medresama (islamskim srednjim vjerskim školama) širom zemlje. SAD su osigurale i sredstava za program skupštinskog stažiranja kroz koji su talentirani, mladi Bosanci dobili priliku stažirati u parlamentima/skupštinama na entitetskom i državnom nivou i na taj steći vrijedne rukovodne vještine i radno iskustvo. Američka pomoć iskorištena je i za reformiranje načina na koji parlamentarci i njihovo osoblje vrše svoje zakonodavne i nadzorne dužnosti. Grantovi su dodijeljeni za izgranju NVO kapaciteta, razvoj zajednica, finansiranje resursnih centara NVO i promoviranje dobrovoljnog rada kako bi se pomoglo osobama koje je država zanemarila. Zdravstveni projekti koje su SAD finansijski podržale bili su usmjereni na prevenciju bolesti, formiranja medicinskih timova za kućno liječenje i zdravstvene programe i prevenciju u području zdravlja žene.
Pomoć vlade SAD-a posebno je pomogla jačanju vladavine prava i sudskih institucija. Uz finansijsku, tehničku i političku podršku Amerike, zemlja je napravile značajan napredak u razvoju svojih kapaciteta za instraživanje i procesuiranje ratnih zločina, kao i slučajeva korupcije u vlasti, poreskih utaja i pranja novca. Intenzivni programi obuke za policiju, istražitelje i suce unaprijedili su njihovu osposobljenost za vršenje uviđaja na licu mjesta, čuvanje dokaza i pretres i izuzimanje „materijala“, a uz to su osigurali i mehanizam za dijalog između policijskih službi i sudskih tijela. Američkim finansijskim sredstvima omogućeno je i objavljivanje sveobuhvatnog referentnog materijala o slučajevima ratnih zločina i osudama u tim predmetima, i omogućeno tužiteljima i sucima da otputuju u Hag i ostvare kontakt sa kolegama u Haškom tribunalu. Ove godine je pomoć SAD-a državnim tijelima u borbi protiv korupcije donijela dividende u vidu presude bivešem ministru pravde i zamjeniku ministra vanjskih poslova za krivotvorenje i zloupotrebu položaja zbog podizanja lažnih bankovnih zajmova. Drugi političar, bivši član tročlanog predsjedništva, također je osuđen za zloupotrebu položaja. Bitne osude su donesene i po optužnicama koje je Haški tribunal prebacio u Bosnu i Hercegovinu, kao i u slučaju optužnica za ratne zločine utemeljenih na instrazi koju su provela tijela BiH.
Reforma pravosuđa dobila je podršku Projekta razvoja sektora pravosuđa koji finansiraju Sjedinjene Države, a koji je nadzornom tijelu za sudski sistem u zemlji, Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, pomogao u pitanjima budžeta i imenovanja. Ovaj program pomogao je i Ministarstvu pravde na državnom nivou da koordinira reformu pravosuđa sa entitetskim institucijama i nevladinim organizacijama. Drugi programi koje finansiraju SAD pomogli su da se unprijedi administrativna praksa sudova i reformira sistem dodjele službenog branitelja tuženicima koji nisu u stanju platiti privatnog branitelja. Uspješni projekat „modela sudova“ proširen je na dodatnih jedanaest sudova u BiH kako bi se smanjio broj zaostalih predmeta i unaprijedila efikasnost i kvalitet usluge koju pružaju građanima. Vlada SAD-a je osigurala i finansijska sredstva za dvije pravne klinike o upravnom postupku Programa reforme pravnog obrazovanja utemeljene na strukovnim vještinama, koje su održane na pravnim fakultetima u Banja Luci i Bihaću. Američki programi su, također, pridonijeli boljoj efikasnosti i odgovornosti lokalnih vlada. Zajednički američko-švedski Projekat unapređenje upravne odgovornosti nastavio je unapređivati kvalitet usluga, finansijskog upravljanja i osposobljenosti općinskih uprava da učinkovito zadovolje potrebe građana u 41 općini. Do kraja godine, u još 35 novih općina uspostavljeni su kapaciteti za servisne usluge građanima na jednom mjestu, tzv. one-stop-shop, koji građanima i pravnim licima omogućava da općinske dozvole dobiju brže, a pri tome smanjuje korupciju i diskriminaciju etničkih manjina.
Sjedinjene Američke Države ostale su odlučne u podršci aktivnostima rješavanja „prošlih“ kršenja ljudskih prava u BiH. Međunarodna komisija za nestale osobe je, uz finansijsku pomoć SAD-a, nastavila prikupljati uzorke krvi za potrebe identifikacije osoba nestalih u sukobu 1992-95.g. Do kraja godine Komisija je prikupila preko 64.746 uzoraka za 22.226 nestalih osoba i ustanovila poklapanje DNK za 8.549. Komisija je, također, pružila pomoć vlastima u ekshumaciji 294 masovne ili tajne grobnice na 145 lokacija, u kojima su pronađeni potpuni ostaci 342 osobe i nepotpuni ostaci za 1.093 osobe. Komisija je izvršila i obuku osoblja za novouspostavljeni BiH Institut za nestala lica na državnom nivou i dala forenzičke informacije kao dokaz na suđenjima za ratne zločine. Sjedinjene Države nastavile su pružati pomoć nastavku radova na Memorijalnom centru i groblju u Potočarima na kojem su ukopane 2.442 osobe od procijenjenog broja od 7.800 žrtava srebreničkog masakra.
SAD su aktivno podržale i inicijative da se podigne nivo poštivanje prava žena, djece, osoba sa invaliditetom i manjina. Kroz jednu takvu inicijativu osigurana su sredstva za uspostavljanje glavnog informativnog centra i registra osoba koje su zvanično kategorizirane kao „invalidi“, kako bi se na taj način proširila mreža podrške i podigla svijest javnosti za potrebe osoba sa invaliditetom. Tokom ove godine, SAD su nastavile podržavati povratak izbjeglica i osoba raseljenih zbog sukoba 1992-1995, a većina povratnika bili su pripadnici manjina. Finansijska podrška omogućila je popravku ključne mjesne infrastrukture, uključujući i elektrifikaciju kuća i bolje javne usluge u područjima u koje su se ove osobe vratile. Ova su poboljašanja bila od ključnog značaja za „resocijalizaciju“ povratnika kao osoba sa stalnim boravkom u svojim zajednicama. U saradnji sa Vijećem Roma BiH, SAD su, također, finansirale i društveno-istraživački projekat u cilju prikupljanja informacija o društvenoj, ekonomskoj, zdravstvenoj i obrazovnoj situaciji građana romskog porijekla koji će pomoći vladi i NVO da izmijene propise koji se odnose na Rome i unaprijede njihov društveno-ekonomski položaj.
Uz pomoć SAD-a, državna i entitetska tijela vlasti su proširila svoje aktivnosti na suzbijanju trgovine ljudima. Lokalne NVO su nastavile provoditi kampanju, koju su finansijski podržale SAD, za podizanje svijesti javnosti, a posebno ciljane grupe djece i omladine, žrtava trgovine, potencijalnih kupaca seksualnih usluga, lokalnih vlasti i novinara. SAD su podržale BiH Radnu grupu za suzbijanje trgovine ljudima tehničkom pomoću i obukom iz učinkovitog korištenja sistema sudske nagodbe. Tužitelji i policijski službenici su nakon ovog zabilježili nekoliko bitnih uspjeha u slučajevima trgovine ljudima. U oktobru je uspješno procesuirana jedna osoba zbog trgovine ljudima, krivotvorenja i teške krađe. U novembru je Apelaciono odjeljenje državnog suda potvrdilo prethodno izrečenu osudu za trgovinu ljudima i pranje novca i dosudilo težu kaznu, uključujući i novčanu globu i oduzimanje imovine. Krajem godine, tužitelji su pred sudom zastupali slučaj trgovine ljudima protiv 10 tuženika, u kojem su zahtijevali da konfiskacija noćnog kluba, hotela i kuće budu dio presude. Ovi slučajevi su bili među prvim primjerima zapljene imovine kao dodatne kazne za krivično djelo trgovine ljudima.